NARODNO SVEUČILIŠTE "SESVETE" / CENTAR ZA KULTURU
01 2002 060
Trg Dragutina Domjanića 6
Događaji ovog organizatora
rujan

Vrijeme
(Petak) 17:00 - 18:30
O događaju
Radionica osnova sviranja afričkih bubnjeva, stvaranja ritmova i prepuštanja glazbenoj harmoniji, voditelj Marko Borić. Sudjelovanje na radionici je besplatno. Program je organiziran u sklopu Sesvetske kulturne jeseni i Europskog tjedna mobilnosti.
O događaju
Radionica osnova sviranja afričkih bubnjeva, stvaranja ritmova i prepuštanja glazbenoj harmoniji, voditelj Marko Borić.
Sudjelovanje na radionici je besplatno.
Program je organiziran u sklopu Sesvetske kulturne jeseni i Europskog tjedna mobilnosti.
Organizator
Lokacija
Otvorena scena Trga D. Domjanića
Trga D. Domjanića
23ruj17:0017:45JEŽEVA KUĆICAKazališna predstava za djecu, Sesvetska kulturna jesen

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
01.09.2023.
Vrijeme
(Subota) 17:00 - 17:45
O događaju
Ježurka Ježić ponovno luta! KD “Smješko” pripremilo je za svu djecu predškolskog i nižeg školskog uzrasta predstavu o Ježurki Ježiću, slavnome lovcu, prema svima poznatom tekstu Branka Ćopića: “Ježeva kućica”. Predstava je
O događaju
Ježurka Ježić ponovno luta!
KD “Smješko” pripremilo je za svu djecu predškolskog i nižeg školskog uzrasta predstavu o Ježurki Ježiću, slavnome lovcu, prema svima poznatom tekstu Branka Ćopića: “Ježeva kućica”.
Predstava je mali mjuzikl, a glazba je originalna glazba iz audio zapisa, nastalog prije 20 godina, na kojoj su odrasle mnoge generacije.
Originalni tekst, sjajni glumci i lutke razlog su više zašto ovu predstavu vrijedi pogledati.
Na lak, igriv način djeca zajedno s poznatim likovima odlaze u svijet šume koja nije samo ispričana priča, ona je i puna korisnih savjeta o dobroti, o ljubavi prema svom domu, tako da uz zabavu djeca upoznaju svijet kazališta i književnosti na neposredan način.
Uzrast: 3 godine +
Kazalište „Smješko“ Zagreb, Branko Čopić „ JEŽEVA KUĆICA „
Režija: Tea Gjergjizi
Glume: Maja Kovač/Mirta Zečević ,Helena Kalinić, Hrvoje Zalar/Danijel Radečić
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
23ruj20:0022:00„KAKO MISLIŠ MENE NEMA“Kazališna predstava za odrasle, Sesvetska Kulturna Jesen

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
01.09.2023.
Vrijeme
(Subota) 20:00 - 22:00
O događaju
Kroz dva sata “nabrijane” farsične i iskrene, kalamburične i dramatične, istodobno smiješne i gorko-tužne igre, glumci putuju kroz niz svojih unutrašnjih i zamišljenih identiteta i pretvaraju ih alkemijom svoje igre
O događaju
Kroz dva sata “nabrijane” farsične i iskrene, kalamburične i dramatične, istodobno smiješne i gorko-tužne igre, glumci putuju kroz niz svojih unutrašnjih i zamišljenih identiteta i pretvaraju ih alkemijom svoje igre u niz osoba, situacija, realnih i fantastičnih događaja koje prepoznajemo kao naše vlastite, kao stvarnost koja nas okružuje i koju u svom apsurdu, konfliktu i dramatičnosti živimo. Igrom visoke energetike, virtuoznosti i sposobnosti glumačke transformacije predstava ispituje osobne i društvene maske i kontramaske, lažne i istinske vrijednosti i granice životne i scenske realnosti i fikcije.
Teatar EXIT, Zagreb „KAKO MISLIŠ MENE NEMA“
Autorica projekta, režije i scene: Ivica Boban
Glumci: Filip Juričić i Amir Bukvić
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
listopad
05lis19:0021:00Sretno, BaltazarCIKLUS FILMOVA ROBERTA BRESSONA

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
BESPLATNO
Vrijeme
(četvrtak) 19:00 - 21:00
O događaju
Au hasard Balthazar, igrani, drama, Francuska, 1966 Pratimo život jednog iskorištavanog magarca, kao i ljudi iz ruralnog predjela Francuske
O događaju
Au hasard Balthazar, igrani, drama, Francuska, 1966
Pratimo život jednog iskorištavanog magarca, kao i ljudi iz ruralnog predjela Francuske prisutnih u njegovu životu. Nakon što se magarčić okoti jednog ljeta sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, djevojčica Marie dade mu ime Baltazar te se prema njemu počne odnositi s mnogo ljubavi, kao prema kućnom ljubimcu. No kad magarac odraste, neizbježno će postati radna životinja, jer ne samo što za Marieina oca farmera mora vući teška dostavna kolica, nego mora slušati i zapovijedi drugih ljudi. Dok Baltazar nepravednu patnju i iskorištavanje podnosi stoički i bez prigovora, Marie tijekom odrastanja i kao odrasla žena također biva izložena zlostavljanju. Ona formalno u životu ima više slobode od Baltazara, no to ne znači da joj je lakše. Za nevolju, nakon što od dvojice mladića koji joj se udvaraju, plahog i dobrodušnog Jacquesa te agresivnog i nemilosrdnog Gérarda, izabere potonjeg, Marie će biti prisiljena živjeti s teškim posljedicama svoje odluke.
Godine 1966. na festivalu u Veneciji ovjenčana s četiri nagrade, te godinu kasnije od Francuskog sindikata filmskih kritičara proglašena najboljim filmom, ravnopravno s ratnom dramom Rat je gotov Alaina Resnaisa, impresivna drama scenarista i redatelja Roberta Bressona djelo je za realizaciju kojeg je autor nadahnuće dijelom pronašao u glasovitom romanu Idiot F. M. Dostojevskog. Prema riječima samog Bressona, nadahnulo ga je poglavlje romana u kojem kraljević Miškin trima djevojkama koje se kikoću pripovijeda o sreći koju je doživio kad je jednom na tržnici u inozemstvu začuo njakanje magarca. Dijelom je Bressona za film nadahnulo i vlastito kršćansko vjerovanje, zbog čega nije čudno što je djelo koncipirano kao niz epizoda koje asociraju na sedam smrtnih grijeha. Posrijedi je prema mnogima ako ne najbolje, a ono svakako jedno od najuspjelijih Bressonovih djela, snažna kršćanska moralka i parabola o životinji kao onom izabranom, dojmljiva jednostavna priča o nevinosti i čistoći u srazu s grubošću i okrutnošću realnog svijeta. Dok bude prelazio iz ruke u ruku svojih vlasnika, mirnoćom i stoicizmom obilježen Baltazar će postati svjedokom i žrtvom ljudske okrutnosti i psihopatologije. Posrijedi je emotivno snažan i nesentimentalan film neobične poetičnosti i naglašene moralističke dimenzije, u kojem Baltazar i djevojčica / djevojka Marie doživljavaju slične sudbine, što je predočeno iznimno sugestivno i efektno. Bresson je i u ovom filmu umjesto profesionalnih glumaca angažirao naturščike, te je za ulogu odrasle Marie angažirana Anne Wiazemsky, koju je redatelju preporučila Florence Delay, također naturščik koja je prvu filmsku ulogu ostvarila u Bressonovu Suđenju Ivani Orleanskoj. Film se izuzetno svidio kritičarima, a osobito Jeanu-Lucu Godardu, kojemu je Wiazemsky nekoliko godina kasnije postala i suprugom, te je ostvarila i zapaženu karijeru tijekom koje je nastupila i u njegovoj Kineskinji, glasovitoj Pasolinijevoj Teoremi i fantastičnoj drami Muško sjeme Marca Ferrerija. Iskustva sa snimanja Bressonova filma Wiazemsky su poslužili kao nadahnuće pri pisanju romana Jeune fille (Mlada djevojka), objavljenog 2007. godine.
REŽIJA: Robert Bresson
ULOGE: Anne Wiazemsky (Marie), Walter Green (Jacques), François Lafarge (Gérard), Jean-Claude Guilbert (Arnold), Philippe Asselin (otac od Marie)
SCENARIJ: Robert Bresson
FOTOGRAFIJA: Ghislain Cloquet
GLAZBA: Jean Wiener
MONTAŽA: Raymond Lamy
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
11lis00:00KONCERTRuben Dalibaltayan - klavir

Vrijeme
(Srijeda) 00:00
O događaju
Ruben Dalibaltayan rođen je u Erevanu, u Armeniji 1973. godine.
O događaju
Ruben Dalibaltayan rođen je u Erevanu, u Armeniji 1973. godine.
Od 2005 živi u Hrvatskoj i radi kao redovni profesor klavira na Muzičkoj akademiji u
Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Ljubljani. Djeluje također kao gostujući profesor na majstorskim tečajevima na Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Liechtensteinu, Muzičkoj akademiji u Sarajevu te Talent Music Master Courses u Brescii. Predsjednik je Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin i umjetnički direktor Međunarodnog pijanističkog natjecanja u Radovljici u Sloveniji.
Studirao je na Državnom konzervatoriju Komitas u Erevanu, Ruskoj muzičkoj akademiji Gnjesin i na Moskovskom državnom konzervatoriju Čajkovski u klasama Anahit Šahbazjan,
Arthura Berngardta i Valerija Kastelskog. Na njegov profesionalni i osobni razvoj značajno su utjecali brojni izvanredni glazbenici poput Borisa Berlina, Lazara Bermana i Alexisa Weissenberga.
Pobjednik je međunarodnih pijanističkih natjecanja u Armeniji, Kini, Hrvatskoj i Italiji. Na internacionalnoj glazbenoj sceni ostvario je niz zapaženih nastupa: od recitala i koncerata s uglednim simfonijskim orkestrima, do muziciranja u različitim komornim sastavima, najčešće sa zagrebačkim Triom Amadeus i u klavirskom duu sa suprugom Julijom Gubajdullinom.
Profesor Dalibaltayan odgojio je generaciju mladih pijanista koji su postigli sjajne rezultate i osvojili nagrade na najuglednijim svjetskim natjecanjima kao što su Ferruccio Busoni, Queen Elizabeth, Robert Schumann i Međunarodno natjecanje za mlade pijaniste u Ettlingenu. Neki od njegovih studenata, poput Ivana Krpana i Aljoše Jurinića, postižu zavidne uspjehe na međunarodnoj glazbenoj sceni.
Dio Dalibaltayanova pedagoškog rada redovito je održavanje majstorskih tečajeva u Hrvatskoj i inozemstvu. Nakon što je sa suprugom Julijom Gubajdullinom 2005. godine osnovao Ljetnu pijanističku školu u Makarskoj, taj majstorski tečaj uz Jadransko more ubrzo se prometnuo u jedno od najistaknutijih događanja za mlade pijaniste u regiji.
Dalibaltayan osobitu pažnju posvećuje promoviranju djela armenskih skladatelja, čija je osebujna glazba neraskidivo povezana s poviješću i kulturom njihove domovine. Krajem 2020 objavio je nosač zvuka “KRUNK” – Armenska klasična klavirska glazba. U suradnji s Hrvatskim radijem i Hrvatskim glazbenim zavodom 2016 snimio je cjelokupni klavirski opus hrvatskog skladatelja Blagoja Berse. Za taj dvostruki CD primio je najviše priznanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske – Nagradu Vladimir Nazor za najviša dostignuća u glazbi i umjetnosti.
Program:
L. van Beethoven – Sonata u Es-duru
“Les Adieux”
Adagio/Allegro “Das Lebewohl”
Andante espressivo ” Abwesenheit”
Vivacissimamente ” Das Wiedersehen”
F. Chopin –
Balada br.1 u g-molu op. 23
Balada br.2 u F-duru op. 38
Balada br.3 u As-duru op. 47
Balada br.4 u f-molu op. 52
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
12lis19:0021:00Lancelot JezerskiCIKLUS FILMOVA ROBERTA BRESSONA

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
BESPLATNO
Vrijeme
(četvrtak) 19:00 - 21:00
O događaju
Lancelot du Lac, igrani, romantična drama, Francuska, Italija, 1974 Nakon neuspjele potrage za Svetim Gralom, u koju je kralj
O događaju
Lancelot du Lac, igrani, romantična drama, Francuska, Italija, 1974
Nakon neuspjele potrage za Svetim Gralom, u koju je kralj Arthur poslao stotinu vitezova Okruglog stola, preživjeli među njima vraćaju se u domovinu, srednjovjekovnu Bretanju. Misija je neuspjela i tijekom njezina obavljanja poginulo je 70 vitezova, što zaprepasti kralja, a među onima koji su se vratili je Lancelot, ljubavnik kraljice Guinevere. Kad ubrzo ponovo počne sudjelovati u borbama među vitezovima, Lancelot će biti ozlijeđen, a dok se on bude oporavljao kralj Arthur će doznati za nevjeru svoje supruge. Pod utjecajem zlobnog Mordreda, Lancelotova kolege viteza, Arthur će kraljicu dati zatočiti. A kad nakon nekog vremena ona uz Lancelotovu pomoć uspije pobjeći, njih dvoje će se skloniti u dvorac koji će se ubrzo naći pod opsadom Arthura i ostalih vitezova. U borbama do kojih će doći Lancelot će ubiti svog starog prijatelja Gawaina, zbog čega će mučen grižnjom savjesti odlučiti zaustaviti sukob i započeti pregovore s kraljem Arthurom. No to je tek početak niza tragičnih događaja koji će inicirati početak kraja arturijanskog poretka.
Godine 1974. na festivalu u Cannesu ovjenčana nagradom Međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, koju je scenarist i redatelj Robert Bresson odbio preuzeti jer je film prikazan izvan službene festivalske konkurencije, romantična drama Lancelot Jezerski predstavlja izuzetno uspjelu dekonstrukciju arturijanskog mita, njegovu revizionističku interpretaciju. Za protagonista uzevši Lancelota kao najpoznatijeg viteza Okruglog stola, Bresson je dekonstrukciju mita izveo podjednako na karakternoj razini, vitezove predstavivši kao skupinu zavidnih i častohlepnih ljudi, a kralja Arthura kao neodlučnog slabića, kao i na izvedbenoj razini, s naglaskom na naturalističkom prikazu u kojem je dvorac Camelot u dobroj mjeri ruševina, na drveću vise kosturi a ljudima u borbi bivaju odsječene glave i spaljena tijela. Takvim je izvedbenim prosedeom izbjegnuta patetika tragične priče, a tome pridonose i standardna obilježja Bressonova autorskog rukopisa, od suzdržane režije i asketskog stila preko naglašeno realističnih tendencija koje podrazumijevaju i odmak od spektakularnosti prizora borbi te reduciranog korištenja glazbe, do monotonih i „suhih” dijaloga, dominacije srednjih i krupnih planova i u najvećoj mjeri korištenja prirodnih šumova kao i zveketa oružja i oklopa. U tome se ide toliko daleko da su, premda je posrijedi najskuplje produciran Bressonov film, prizori viteškog turnira prikazani kroz detalje konjskih kopita, a prizorna glazba biva dodana svega dva puta. U fokusu autorova interesa je odnos duhovnosti i tjelesnosti, koji je naglašen i kroz intenzivno kontrastiranje svjetla i sjene, a na značenjskoj razini Lancelot strada upravo stoga što duhovnošću ne uspijeva nadvladati tjelesnost, odnosno strast, dok Bresson jasno apostrofira gubitak vjere kao uzrok propasti ne samo pojedinca, nego i određene društvene zajednice i društvenog poretka u cjelini.
boja, 85′
REŽIJA: Robert Bresson
ULOGE: Luc Simon (Lancelot), Laura Duke Condominas (kraljica), Humbert Balsan (Gauvain), Vladimir Antolek-Oresek (kralj), Patrick Bernhard (Mordred)
SCENARIJ: Robert Bresson
FOTOGRAFIJA: Pasqualino De Santis
GLAZBA: Philippe Sarde
MONTAŽA: Germaine Artus
Organizator
Lokacija
NARODNO SVEUČILIŠTE "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6 Sesvete
14lis17:0018:00IVICA I MARICAKazališna predstava za djecu

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
25.09.2023.
Vrijeme
(Subota) 17:00 - 18:00
O događaju
Lutkarska scena I. B. Mažuranić, Zagreb Braća Grimm, „IVICA I MARICA“ “Ivica i Marica” klasik je braće Grimm o bratu i sestri koji se izgube u šumi i pronađu kućicu napravljenu od
O događaju
Lutkarska scena I. B. Mažuranić, Zagreb
Braća Grimm, „IVICA I MARICA“
“Ivica i Marica” klasik je braće Grimm o bratu i sestri koji se izgube u šumi i pronađu kućicu napravljenu od slatkiša. U priči o bratu i sestri ispričana je ustvari borba dobra i zla u kojem dobro na kraju pobjeđuje. Dječja radoznalost ih odvodi do starice, zle vještice koja ih namami u svoju kućicu od kolača i čokolade kako bi ih pojela, no lukavi Ivica i Marica je uspiju nadmudriti i pobijediti. Vještica je na kraju nastradala, čime braća Grimm šalju poruku da dobro uvijek pobjeđuje zlo. Bilo kako bilo ova je priča dječji klasik – uzbudljiva, zabavna, ali i poučna. Bajka Ivica i Marica kao stvorena je za uprizorenje u lutkarskom kazalištu
Trajanje predstave: 40 minuta
Za djecu: 3 godine
Tekst i režija: Luka Juričić
Glume: Zdenka Šustić, Ksenija Gregurić, Mihael Elijaš
Glazba: Mate Matišić
Idejno rješenje i izrada kuće od kolača: Ana Sekulić
Lutke iz fundusa Scene IBM –Vesne Balabanić
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
19lis19:0021:00NovacCiklus filmova Roberta Bressona

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
BESPLATNO
Vrijeme
(četvrtak) 19:00 - 21:00
O događaju
L’argent, igrani, krimi drama, Francuska, Švicarska, 1983 Nakon što mu otac odbije povisiti mjesečni džeparac, te nakon što na isti način reagira i
O događaju
L’argent,
igrani, krimi drama, Francuska, Švicarska, 1983
Nakon što mu otac odbije povisiti mjesečni džeparac, te nakon što na isti način reagira i njegova majka, mladi Norbert, želeći doći do određene svote novca kojom bi isplatio dug školskom kolegi, odluči svoj sat prodati prijatelju. No on mu umjesto pravog novca pokuša podmetnuti krivotvorenu novčanicu od 500 franaka. Pomisao da bi za lažnu novčanicu, uspiju li je na prevaru nekom utrapiti, mogli dobiti dosta stvarnog novca, obojici se itekako svidi, te oni odluče riskirati i u obližnjoj trgovini novčanicu razmijeniti za sitnije apoene. Nakon toga novčanica će početi prelaziti iz ruke u ruku, sve dok naposljetku ne dospije u ruke Yvona Targea, poštenog momka koji će njome bezuspješno pokušati platiti račun u restoranu.
Kad zbog tog čina bude uhićen i optužen za krivotvorenje novca, Yvon će izgubiti posao te konačno dospjeti iza rešetaka, što će ga trajno promijeniti kao osobu.
Posljednji film scenarista i redatelja Roberta Bressona, koji je za rad na njemu na festivalu u Cannesu 1983. godine nagrađen kao najbolji redatelj, ravnopravno s Andrejem Tarkovskim ovjenčanim za režiju drame Nostalgija, slobodna je interpretacija pripovijetke Lažna novčanica Lava Nikolajeviča Tolstoja. Riječ je o ostvarenju u kojem autor jednostavnu dramsku premisu i narativnu liniju maestralno koristi za kreiranje dojmljive kompleksne slike društva, a jedna krivotvorena novčanica metaforički simbolizira zlo materijalizma i konzumerizma. Film za Bressona tipičnog minimalističkog redateljskog prosedea odlikuje se reduciranim i blagim pokretima kamere, te dugim kadrovima i njihovim kompozicijama koje naglašavaju kontrast između lika mladog Yvona i njegova okruženja. Bresson dojmljivom vizualnom retorikom sjajno dočarava otuđenje pojedinca, stanje u njegovu okruženju i duh društva predočavajući izuzetno precizno, s osloncem na srednje i krupne planove, kao i na snažne i sugestivne nastupe naturščika, čija je gluma obilježena određenom sirovošću. Autor se izuzetno vješto poigrava gledateljima, koji i sami robuju osobnim habitusima i društvenim konvencijama i koji bi u sličnim situacijama moguće postupili na iste načine, te ih dovodi u moralistički intrigantnu poziciju u kojoj ne mogu osuđivati postupke likova.
Ritmična režija kao zaštitni znak Bressonova autorskog pristupa u ovom ostvarenju doživljava transformaciju, ponavljanja i refleksije su elementi izgradnje i progresije ritma, čemu pridonosi i ponavljanje lokacija i krajolika. Tako svaki povratak u fotografsku radnju označava malu promjenu u moralnom habitusu njezinih vlasnika, a kroz ponavljanje poznatih lokacija i prizora pred očima optuženog Yvona njegov se lik suptilno etički usložnjava. Vizualni jezik filma prepun je simbola, a njegov stvarni protagonist je novac, u odnosu prema kojem postaju razvidni materijalizam, gubitak vrijednosti i opća dekadencija društva. Unatoč nagradi u Cannesu, Novac je u vrijeme premijere dočekan mahom negativnim kritikama i neodobravanjem publike, u čemu leži i dio razloga zbog kojih Bresson za života više nije uspio realizirati nijedan film.
REŽIJA: Robert Bresson
ULOGE: Christian Patey (Yvon Targe), Vincent Risterucci (Lucien), Caroline Lang (Elise), Sylvie Van den Elsen (sjedokosa žena), Marc Ernest Fourneau (Norbert)
SCENARIJ: Robert Bresson
FOTOGRAFIJA: Pasqualino De Santis, Emmanuel Machuel
MONTAŽA: Jean-François Naudon
boja, 85′
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
20lis20:0022:00OTVORENI BRAKKazališna predstava za odrasle

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
25.09.2023
Vrijeme
(Petak) 20:00 - 22:00
O događaju
Gala teatar, Zagreb Dario Fo i Franca Rame, „OTVORENI BRAK“ GALA teatra iz Zagreba gostuje u NS Sesvete s komedijom “Otvoreni brak” koja će vas u izvedbi poznatih filmskih,
O događaju
Gala teatar, Zagreb
Dario Fo i Franca Rame, „OTVORENI BRAK“
GALA teatra iz Zagreba gostuje u NS Sesvete s komedijom “Otvoreni brak” koja će vas u izvedbi poznatih filmskih, televizijskih i kazališnih glumaca, Matije Prskalo i Slavka Jurage nasmijati do suza.
Ovih dvoje sjajnih glumaca nizom komičnih scena dočaravaju, potpuno iščašenim ali ipak, samo ljudskim situacijama, bračne probleme iz kojih svaki na svoj način traži izlaz.
Kroz niz tragikomičnih scena suočavamo se sa slabošću glavnih aktera, njihovom lažnom slobodom i pobrkanim vrijednostima.
Za otvoreni brak se zalaže suprug, određuje pravila i daje sebi punu slobodu u svakom smislu, naizgled, spremno nudeći takav stil života i svojoj supruzi. No, koliko je zaista iskren u tome i je li ikad, uistinu, bio spreman za njezinu nevjeru?
Komedija “Otvoreni brak” koju je napisao slavni talijanski nobelovac Dario Fo i njegova supruga Franca Rame, odlična je kritika kako pojedinca, tako i društva u cjelini.
Koliko smo slobode u braku spremni dati, a koliko uzeti, pogledajte u predstavi “Otvoreni brak”
Igraju: Matija Prskalo i Slavko Juraga
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6
22lis19:30KONCERT NAJLJEPŠIH KLASIČNIH ARIJATrio Solemnis

Vrijeme
(Nedjelja) 19:30
O događaju
Trio SOLEMNIS u sastavu Nina Kobler, sopran, Krešimir Marmilić, violina i Milan Hibšer orgulje, izvoditi će najljepša djela
O događaju
Trio SOLEMNIS u sastavu Nina Kobler, sopran, Krešimir Marmilić,
violina i Milan Hibšer orgulje,
izvoditi će najljepša djela W. A. Mozarta, J.
S. Bacha, G. F. Händela, A. Vivaldija, Ivan
pl. Zajca i dr.
Ne propustite
priliku da budete dio ove glazbene čarolije i doživite nevjerojatan koncertni
doživljaj.
NINA KOBLER
diplomirala je gitaru na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Istvana
Römera. Poslije studija usavršava se kod prof. Gorana Listeša. Solo pjevanje
upisuje također na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Dunje Vejzović, a
nastavlja u klasi prof. Lidije Horvat Dunjko gdje je i diplomirala 2003. godine
i time je postala prva osoba u Hrvatskoj s diplomom gitaristice i pjevačice.
Nastupa na mnogim solističkim koncertima i u komornim sastavima kao gitaristica
i sopranistica u zemlji i inozemstvu gdje i praizvodi djela hrvatskih skladatelja
(Češka, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Italija, Madžarska,
Izrael, Kanada, Egipat, Argentina, Urugvaj…) te je na natjecanjima osvajala
više nagrada. Godine 1998. primila je posebnu nagradu na Međunarodnom
natjecanju gitarista “Fernando Sor” u Rimu. Krajem 2002. osvaja prvo mjesto na
državnom natjecanju komornih sastava kao pjevačica. Stalna je članica baroknih
ansambala Ars longa vita brevis i Flores, te stalna gošća Malog festivala
čembala. Usavršava se na mnogim majstorskim tečajevima pjevanja kod profesorice
Dunje Vejzović, Olivere Miljaković te Eve Blahove kao i na majstorskim
tečajevima gitare kod profesora Istvana Roemera i Gorana Listeša te Zorana
Dukića. Nakon završenog studija pjevanja stalno se usavršava kod Eve Blahove(Bratislava).
Surađuje s HNK–om u Zagrebu te Zagrebačkim opernim studiom. 2004. godine
sudjelovala je na tribini «Darko Lukić», a do 2015. tri puta je održala
samostalne koncerte u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, te na «Večerima u
Mediateci» Talijanskog instituta za kulturu. 2005. godine sudjeluje na
Glazbenoj tribini u Puli. Godine 2007. Sudjeluje kao solistica uz ansambl
Cantus na 24.Muzičkom biennalu u Zagrebu. Krajem 2009.godine održala je
zapaženi koncert kao solistica s ansamblom Zagrebačke filharmonije, a krajem
2011.sudjeluje na obljetničkom koncertu mladih skladatelja u dvorani muzeja
Mimara uz ansambl Cantus. Godine 2012., 2013.i 2014. održala je pet solističkih
koncerata u Italiji i Češkoj. 2015. po prvi puta je sudionica međunarodnog pjevačkog
festivala u Piseku(Češka). Radi kao stalna profesorica gitare u glazbenoj školi
Blagoja Berse u Zagrebu.
KREŠIMIR MARMILIĆ –
rođen u Zagrebu. Diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof.
Kristijana Petrovića i prof. Tamare Smirnov. Usavršavao se kod prof. Henryka
Kowalskog na Indiana University (USA) . Kao solist, nastupao je u Hrvatskoj,
Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Finskoj i Španjolskoj. Pronalazi i
od 1991. praizvodi djela hrvatskih autora. Snima i nastupa u emisijama HRT –a.
Koautor je i izvođač u dokumentarnim filmovima
o hrvatskim skladateljima; Krežmi, Jarnoviću i Spadini. Objavio je i
obradio 6 rukopisa nota Franje Krežme
pod naslovom «Album» kao urednik i izdavač. Inicijator je tiskanja djela I.M.
Jarnovića i F. Krežme izdanja MIC-a iz Zagreba. Voditelj je i osnivač gudačkog
kvarteta “Cadenza” (1995) kao i nekoliko komornih sastava s kojima je nastupao
na gotovo svim festivalima i pozornicama Hrvatske te na gostovanjima u Italiji,
Belgiji, Koosovu, Bugarskoj i BiH. Radio je u orkestrima u SAD, Španjolskoj,
Nizozemskoj, Sloveniji te Hrvatskoj. Aktivno koncertno nastupa i surađuje s
mnogim istaknutim glazbenicima. Od 1999.
u statusu je samostalnog umjetnika.
MILAN HIBŠER
diplomirao je filozofiju i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu Družbe
Isusove u Zagrebu 2002. godine. Uz studij filozofije pohađa i izvanredni studij
orgulja na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković”, a kasnije se
upisuje kao redovni student. Orgulje studira kod prof. Mirte Kudrne a
improvizaciju kod prof. Ante Knešaureka te diplomira 2009. godine. Redovito
pohađa seminare i majstorske tečajeve interpretacije orguljaške glazbe od kojih
valja istaknuti: José Luis González Uriol (Španjolska), Roman Perucki
(Poljska), Karen de Pastel (Austrija), Danijel Drilo (Njemačka), Gabriel Bestion de Camboulas
(Francuska) itd. Završio je magistarski studij orgulja i sakralne glazbe (sa
najvišim ocjenama – pohvala summa cum
laude) na Akademiji za glasbo u
Ljubljani u klasi prof. Maria Perestegija (orgulje), prof. Maksa Strmčnika
(improvizacija) i prof. Ivana Florjanca (orguljaška kompozicija). Za magistarski recital, izveden na
orguljama franjevačke crkve u Ljubljani, dobio je Prešernovu nagradu. Kao orguljaš korepetitor, improvizator i
aranžer snimio je nekoliko CD-a. Bavi se skladanjem liturgijske glazbe i glazbe
za orgulje te je pridruženi član Hrvatskog društva skladatelja. Kao orguljaš
nastupao je u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Austriji, Italiji i Češkoj. Orguljaš
je u svetištu Sv. Antuna Padovanskog na Sv. Duhu u Zagrebu a povremeno i u
zagrebačkoj katedrali. Predaje improvizaciju, organografiju i orgulje na
Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” pri Katoličkom
bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Organizator
Lokacija
Pastoralni centar Župne crkve Svih svetih Sesvete
28lis17:0018:00GOSPOĐICA NEĆUKazališna predstava za djecu

Kontakt i kupovina ulaznica na blagajni
Pošalji upit Zoran Radovanović, stručni suradnik za scensku djelatnost
—
Kupovinu ulaznice možete obaviti i dolaskom na blagajnu:
- ponedjeljkom od 17.00 – 20.00 sati
- utorkom – petkom od 11.00 – 13.00 sati
- 1 sat prije početka predstave
Ulaznice u prodaji od
25. rujna. 2023.
Vrijeme
(Subota) 17:00 - 18:00
O događaju
Gospođica Neću je priča o djevojčici Mini, naoko nalik svim ostalim sedmogodišnjakinjama, koja međutim ima jednu vrlo neobičnu i tvrdoglavu naviku. Kroz svoj dan, Mina uporno i srčano odbija sve
O događaju
Gospođica Neću je priča o djevojčici Mini, naoko nalik svim ostalim sedmogodišnjakinjama, koja međutim ima jednu vrlo neobičnu i tvrdoglavu naviku. Kroz svoj dan, Mina uporno i srčano odbija sve oko sebe: mamu, baku, tatu, školu, pa čak i igru s prijateljima, sve dok jednog dana, u maniri Paleta koji je ostao sam na svijetu, cijeli svijet ne počne odbijati nju. Ono što nam se pred očima događa priča je o odrastanju jedne djevojčice koja, ostavši tužna i osamljena, prolazi kroz snoviti cirkus te uz pomoć Slona i Pingvina prestane govoriti neću i počinje govoriti hoću.
Predstava Gospođica Neću svoju publiku vodi kroz Minine navike koje jednog dana naprasito prestanu vrijediti. Kalodont, četkica, grah, krevet i čitav park iznenada se okreću protiv nje i stjeraju je u kut ili u ovom slučaju cirkus. U spoju glume i lutkarstva, čovječih dijelova i dijelova lutaka, ljudi i životinja, Gospođica Neću svoju malu publiku uči što se sve događa ako tvrdoglavo govore neću i kako što mogu dobiti kada počnu govoriti hoću.
Za uzrast: 4 godine +
Trajanje: 40 min
Gradsko kazalište Scena „Gorica“, „GOSPOĐICA NEĆU“
Režija: Leo Vukelić
Glume: Karmen Sunčana Lovrić, Lidija Kraljić Zavišić i Lovro Ivanković
Dramatizacija: Anja Pletikosa
Organizator
Lokacija
DVORANA NARODNOG SVEUČILIŠTA "SESVETE"
Trg Dragutina Domjanića 6