Sesvetski dani

Obilježavamo 66 godina rada Centra za kulturu Sesvete izložbom „Rute 66“

Centar za kulturu Sesvete, ili dojučerašnje Narodno sveučilište, jedno je od najvažnijih mjesta obrazovanja, kulture i cjeloživotnog učenja u istočnom dijelu Zagreba. Kroz više od pola stoljeća djelovanja postalo je omiljena točka susreta građana svih generacija – od djece do umirovljenika – koji su kroz njegove prostore prošli tražeći znanje, doživjeti kulturu, izraziti vlastitu kreativnost i povezivati se sa zajednicom.

Tijekom godina centar je nekoliko puta mijenjalo namjenu, djelatnosti i naziv, sukladno društveno-političkim promjenama, no osnovna misija – obrazovanje i kulturno uzdizanje građana – ostala je ista.

Isprva pod nazivom Dom kulture, osnovan 1959. godine, bio je jedna od tadašnjih ustanova za obrazovanje odraslih s ciljem podizanja obrazovne razine radničkog i ruralnog stanovništva.

S vremenom su ti programi postupno zamijenjeni, a djelatnost ustanove usmjerila se ponajprije na organizaciju kulturno-umjetničkih sadržaja: kazališnih predstava, kino projekcija i likovnih izložbi, održavanja tečajeva stranih jezika, nastupa folklornih skupina i priredbi zborskog pjevanja. Pod okriljem Narodnog sveučilišta “Sesvete” osnovana je Glazbena škola Zlatka Grgoševića, koja se 2017. godine osamostalila i danas je najveća glazbena škola u Hrvatskoj.

U sastavu Centra nalazi se i Kino Sesvete, koje se posljednje dvije godine obnavlja i ponovno postaje kulturno središte kvarta – omiljeno susretište djece, mladih i ostalih stanovnika, pravo kvartovsko kino.

Osim kino prikazivačke djelatnosti, prioriteti nam je cjeloživotno učenje i neformalno obrazovanje, s posebnim naglaskom na tečajeve kreativnih i umjetničkih vještina (izrada nakita, crtanje, keramika, glazbena edukacija), razvoj digitalnih kompetencija kroz STEM programe, financiranje projekata iz europskih fondova, osobito programa namijenjenih ranjivim skupinama ljudi. Važna nam je suradnja s udrugama i odgojno obrazovnim ustanovama Sesveta, kulturnim institucijama i međunarodnim partnerima u zemlji i inozemstvu.

Kroz ustanovu su djelovali mnogi istaknuti predavači, kulturni radnici, glazbenici i umjetnici, a iz poštovanja prema svima nećemo nikoga posebno izdvajati.

Tijekom vremena ustanova se suočila s brojnim izazovima, među kojima se ističu: financijska nestabilnost u razdoblju društvene tranzicije, pojačana konkurencija privatnih škola i obrazovnih centara, zastarjela infrastruktura te povremeno oslabljeni interes za obrazovanje odraslih.  – ako želiš ovo možemo izrezati

Od 2020-ih nadalje, uz snažnu podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i europskih fondova, Centar modernizira svoje prostore, širi ponudu programa, razvija međunarodne suradnje , radi na projektima uključivanja ranjivih skupina, obrazovanja migranata i promicanja tradicijske kulture.

Gledajući prema budućnosti, Centar za kulturu Sesvete nastavlja biti temeljna ustanova obrazovanja i kulturne u Sesvetama, kao i pokretač društvene kohezije.

Diana Rubinić rođena je 1982. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, a svoju neiscrpnu želju za znanjem potvrdila je specijaliziranjem digitalne fotografije na sveučilištu Algebra. Fotografijom se bavi od djetinjstva, a njezin rad karakteriziraju izražajna emocija, jedinstven stilski izričaj i upornost. Fotografira sve što je okružuje — ljude, prirodu, životinje i arhitekturu — uvijek sa željom da zabilježi iskren trenutak i prenese ga promatraču.

Diana je autorica nekoliko samostalnih izložbi u Narodno sveučilište Sesvete, među kojima se ističu: “Fotografijom kroz prosinac”, “Sljeme kao pokretač razvoja Sesveta”, Online izložba memorabilija.

Njezin fotografski rad prepoznat je i na nacionalnoj razini: dio radova bio je izložen na Zagreb Design Weeku 2024., a pojedine fotografije objavljene su i na raznim web portalima.

Osim autorskog rada, Diana aktivno sudjeluje u edukaciji, voditeljica je fotografskih radionica za djecu (“Light Painting”), vodi radionice korištenja mobitela i osnove informatike za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu Sesvete.

U svom profesionalnom radu pokriva širok spektar tematika — od snimanja događanja, svečanosti i interijera do portreta kućnih ljubimaca. Volonterski je fotografirala pse u azilu u Utinji za udrugu Najbolji prijatelj, te poznate glumice Eciju Ojdanić i Moniku Mihaljević kako bi pridonijela lakšem udomljavanju napuštenih pasa.

Diana Rubinić kroz svoj rad pokazuje predanost, humanost i ljubav prema fotografiji, ostavljajući trajan trag u zajednici kojoj pripada.

Povodom otvorenja izložbe, članovi Hrvatskog društva karikaturista besplatno će crtati brzopotezne portretne karikature za posjetitelje.

Hrvatsko društvo karikaturista osnovano je
1985. godine sa ciljem promocije karikature u Hrvatskoj, kao i promocije
hrvatske karikature u svijetu i to kroz organiziranje gostujućih izložbi, kao i
zajedničko sudjelovanje na brojnim svjetskim festivalima karikature na kojima
su članovi HDK do sada osvojili preko 600 nagrada i priznanja, čime su doveli
hrvatsku karikaturu u sam vrh europske i svjetske karikature. Društvo trenutno
broji 80 članova, što znači da uz par izuzetaka okuplja gotovo sve
karikaturiste koji djeluju u Hrvatskoj. Osim brojnih izložbi diljem Hrvatske,
HDK je također organizator jednog od cijenjenih svjetskih festivala karikature
koji se pod nazivom “Zagreb 2025” ove godine organizira po trideseti
put, što je u svijetu karikature zaista impresivna brojka, obzirom da se ni
mnogi financijski puno jači festivali nisu uspjeli tako dugo održati.  Kao
i kod većine drugih festivala, svake godine određuje se nova tema festivala, a
zadana tema za 2024. godinu bila je “Književnost u karikaturi”.
Pristiglo je gotovo 900 radova iz 64 države, uz odaziv 389 autora. Nakon
inicijalne postave u Zagrebu, ova izložba putuje diljem Hrvatske u gradove i
njihove izložbene prostore. Upravo zahvaljujući temi festivala, brojne su
knjižnice, muzeji i druge ustanove vezane uz kulturu pokazale poseban interes
upravo za ovu izložbu.

Festival je natjecateljskog karaktera, tako
da je peteročlani žiri na čelu sa uglednim dramatičarom, akademikom i
predsjednikom Matice hrvatske, Mirom Gavranom, imao težak zadatak izabrati tri
prvonagrađene karikature i pet posebnih priznanja, među kojima se našao i
hrvatski karikaturist Krešimir Kveštek.