Izložba kostima i fotografija ĐURĐICA KOCIJANČIĆ I KARLA KRIŽANIĆ

Izložba kostima i fotografija:

ĐURĐICA  KOCIJANČIĆ

KARLA  KRIŽANIĆ

FRIEDRICH II. VELIKI

SOLO  FLAUTA I KOSTIMI 18. STOLJEĆA

Izložba je spoj dvije umjetničke forme neraskidivo
povezane – glazbe i kostima  koji zajedno
oblikuju duh vremena 18. stoljeća, gdje su glazba i odjeća nekad bili  neizostavni dijelovi svakodnevnog dvorskog
života. Friedrich II Veliki (24.01.1712. – 17.08.1786.) bio je
poznat ne samo kao vojni vođa, već i kao strastveni ljubitelj umjetnosti,
osobito glazbe. Njegova flauta bila je vjeran pratitelj kroz sve formalne i
privatne trenutke na dvoru. Ako bismo se našli u dvorcu Sanssouci, osjetili
bismo kako je glazba ispunjavala svaku prostoriju – od formalnih večeri pa sve
do opuštenih, intimnih okupljanja. Flauta, svojim gracioznim tonom, stvarala je
atmosferu koja je omogućavala trenutke refleksije, opuštanja i uživanja.

Kao i danas, kada puštamo glazbu da prati naše
aktivnosti, tako su i na dvoru Friedrich II Velikog svakodnevni poslovi i razgovori često bili obogaćeni zvukovima flaute.
Zvukovi flaute dopirali su kroz bogato ukrašene dvorane, stvarajući posebnu
estetiku koja je povezivala vizualnu raskoš kostima s elegantnim, nježnim
melodijama.

Kao što flauta donosi glazbeni narativ svakodnevnog
života na dvoru, tako kostimi predstavljaju vizualni narativ statusa, bogatstva
i stila.

Kostimi  izrađeni  za vremensko razdoblje od 1712. -1786. su
sofisticirani, profinjeni raskošni, elegantni, bogato ukrašeni, a prikazani su
pomoću modernih tkanina dostupni danas na tržištu. Čipka, baršun,brokat,
muslin, vrpce, pamučna printana tkanina s cvjetnim uzorkom i taft su
upotrijebljeni za ženske i muške kostime na izložbi. Karakteristična obilježja 18.stoljeća ženske odjeće je proširenje donjeg dijela suknje na  stranu ( na svakom boku) preko koje pada  haljina s  velikim 
naborima koji se spuštaju od ramena do zemlje,dok je  prednji
dio uvijek ravan.
Siluetu ženskog tijela činio je steznik, podhaljine do koljena s rukavima ili
bez rukava, haljetak s ¾ rukavima ukrašeni volanom i čipkom, pomoćni jastuci
ili žičana ovalna konstukcija, čarape podvezane 
s ukrasnim vrpcama iznad koljena, trokutasti stomak koji se nosio preko
trbuha  Ispred prednjeg dijela otvora
haljetka.

Muška odjeća 18.stoljeća se satojala od  strukiranog kaputa koji se  zvonasto širio ispod struka ukrašen vrpcama i
gajtanima  s širokim orukvicama, brokatni
prsluk  naprijed duži,hlače do koljena i
na njih bijele čarape pričvrščene vrpcom, cipele s petom i perika. Svaki
izložen kostim pažljivo  je izrađen kako
bi istaknuo socijalni položaj, baš kao što su i glazbene izvedbe imale svoje
formalne obrasce koji su slijedili stroge estetske norme.

Kako bi se osjetila povezanost glazbe i kostima,
izvesti će se drugi i treći stavak Sonate za flautu u a-molu Carla Philippa
Emanuela Bacha. Drugi stavak, „Allegro“, uvest će izložbu u živost i dinamiku
dvorskih večeri. Njegov brzi ritam, bogate melodijske linije i tehnička
zahtjevnost oslikavaju energiju i kretanje kroz dvoranu, kao da pratimo
dvorjane u njihovim svakodnevnim obvezama, razgovorima i susretima.

Zatim, u trećem stavku, ulazimo u briljantnu
završnicu, gdje je flauta izložena u punoj virtuozičnosti. Ovaj stavak, brzog
tempa i s vrhuncima virtuoznih pasaža, odražava ne samo tehničke izazove
glazbenika, već i blještavilo dvorskih ceremonija i proslava. U ovom završnom
stavku možemo zamisliti bogato ukrašene dvorjane kako se kreću po svečanim
prostorijama, dok glazba istodobno prati i podržava njihovu profinjenost i
ceremonijalnost.

Dok slušate flautu, zamislite prizore raskošnih
svečanosti, elegantno obučene dame i gospodu u bogatim odorama, a nježni zvuci
flaute koji prodiru kroz zrak stvaraju atmosferu koja spaja glazbu i odjeću u
savršenoj harmoniji.