TEČAJ KROJENJA I ŠIVANJA

Tijekom studenog organizirali smo tečaj krojenja i šivanja u trajanju 30 školskih sati. Uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera naše polaznice naučile su osnove krojenja i šivanja te rukovanja šivaćom mašinom.  U dobrom raspoloženju svaka od polaznica odabrala je odjevni predmet koji će sašiti.

Po završetku tečaja upriličit će mini reviju svojih uradaka.

Voditeljice tečaja krojenja i šivanja bile su Biserka Beštak i Marina Kereša.

Noć kazališta-DRAMSKI STUDIO SESVETE

U sklopu 12. Noći kazališta, u subotu 21. studenog 2020. u dvorani Narodnog sveučilišta „Sesvete“ održan je scenski performans Dramskog studija – Centra za kulturu.

Pod stručnim vodstvom Nike Bokić, sesvetskoj publici predstavili su se polaznici Dramskog studija: Nikola Egon Tesser, Borna Vanja Petak, Katarina Markezić, Karlo Kovačević, Mark Mijić, Laura Fijala, Nika Maričić, Lana Prlić i Paris Buha.

 

BORIS BARE / MURAL D. DOMJANIĆU

Narodno sveučilište ‘Sesvete’ tijekom studenog 2020.

MURAL D. DOMJANIĆU osmišljen je u čast velikom hrvatskom pjesniku rodom iz Adamovca, a ostvaren je na adresi s njegovim imenom. Autor murala je istaknuti umjetnik Boris Bare.

Centar za kulturu Narodnog sveučilišta ‘Sesvete’ ovim programom radi na razvijanju likovne i literarne edukacije kako sudionika projekta tako i njihovih promatrača. Likovno djelo trajno ostaje na zidu u prostoru te na taj način uljepšava ambijent. Projekt je prepoznat kao umjetnički, urbani, ali s temeljima tradicijske i kulturne baštine u čast velikom hrvatskom pjesniku iz našeg kraja.

Bio je stranac i osamljen svagdje / Nije se svetio, lakše prašto / Život je uz nj tek prošao kradom / Dok je on pusto pregaro, mašto.

Tako o sebi pjeva Dragutin Domjanić (1875-1933), senzibilni pjesnik malih i običnih stvari, pjesnik sjete, topline i radosti, načitaniji i najtiskaniji kajkavski pjesnik.

Domjanićevo dvonarječno stvaralaštvo: štokavske pjesme pregaranja, usamljenosti, poraza i poraženih, dobivaju konačni izraz na kajkavštini, posebice u antologijskoj zbirci Kipci i popevke (1917), u pjesmama izrazite slikovitosti i muzikalanosti, opijenosti pejzažima, vegetacijom i dekorativnim detaljima interijera, dakle svime onime čemu ljudska mjera i čovjek sam nisu nužno potrebni. Jezik korespondira sa stanjem lirskoga subjekta koje se može okarakterizirati kao nostalgično, oslonjeno na idilični svijet koji postupno nestaje i koji bi pjesnik htio zaustaviti u zamišljenim i zaustavljenim slikama, najčešće oslikanim u kakvu krajoliku, prepoznatljivu u Krčima, Zelini ili Zagrebu, ali krajoliku koji se gubi, koji iščezava. Domjanića su zvali „malim pjesnikom“, a kajkavsku liriku „nevelikom“. Ostale su pjesme Kaj Fala, te marjanske SunceKapela i Spomen na Mariju Bistricu u kojima će pjesnik zauvijek živjeti i komunicirati sa svojim čitateljima.

Dragutin Domjanić je za života vodio sve najvažnije književne ustanove Hrvata. Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika i Hrvatski P.E.N. klub.

Domjanićevu zauzetost za boljitak hrvatske knjige i kulture, posebice u Matici hrvatskoj, svjedoče njegove riječi kojima je znao izvrsno ukazati na uzroke jadnoga stanja hrvatske kulture nakon Prvoga svjetskoga rata. Njegov govor, održan na Matičinoj glavnoj skupštini 1. srpnja 1923, imao bi i danas gotovo istovjetno značenje jer se očigledno hrvatska kultura i hrvatska knjiga u raznim vremenima i raznim političkim prilikama slično ili istovjetno društveno vrednovala. Domjanić je, među ostalim, govorio: „Kulturu danas ne cijene, smatraju je nekim zastarjelim predratnim pojmom. Danas vrijedi više fizička sila, nasilje, pravo šake, kao da smo se vratili u vremena naših špiljskih predaka. (…) Cijeni se samo, što se može izraziti u novcu. Duševni se rad zapravo i ne plaća – baca mu se milostinja. Vrijedi samo rad ruke i stroja. Književnost i umjetnost postale su luksuzom, kuriozitetima iz zaboravljenih vremena.“

 

 

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA

Galerija Narodnog sveučilišta ‘Sesvete’ tijekom listopada 2020.

U sklopu programa Centra za kulturu u Galeriji Narodnog sveučilišta ‘Sesvete’ postavljena je izložba radova učenika Gimnazije Sesvete.

Školski projekt Stoljeće Bauhausa realizirali su nastavnici Gimnazije Sesvete: knjižničarka Ruža Jozić i profesorice: Ina Jozić, Andreja Korčanin,  Carmen Andrašec, Suzana Pešorda i Željka Župan Vuksan s učenicima likovne grupe, geografsko-povijesne istraživačke grupe i učenicima 4. razreda.

Kad kažemo Bauhaus, većina naših suvremenika pomisli na trgovačku kuću Bauhaus punu opreme za uređenje doma i okoliša u kojem živimo. To ne treba prezirati, jer koncepcija trgovačkog lanca (i slogan Da bi bilo dobro!) u skladu je sa slavnom školom koju je njemački arhitekt Walter Gropius pod imenom Bauhaus osnovao 1919. u Weimaru, vođen idejom o objedinjavanju djelatnosti umjetnika, arhitekata i obrtnika. Bauhausu zahvaljujemo današnji ustroj suvremene arhitekture, dizajna i svih vrsta primijenjene umjetnosti. Rezultat je to onoga što su od 1919. do 1933. godine podučavali velikani poput Paula Kleea, Vasilija Kandinskog i Pieta Mondriana u slikarstvu, a odrazio se i u glazbi, dizajnu, modi, kazalištu, filmu, književnosti i drugim područjima društvenog života.

Naš je projekt bio interdisciplinaran i obuhvatio je više aktivnosti: proučavanje Bauhausa kao umjetničke škole i pokreta koji se iz Njemačke proširio po Europi, kasnije SAD-u, kao i promjene koje je donio u sveukupni kulturni i društveni život. Istraživanju Bauhausa pristupili smo na naš osobit način, slikom i riječju, što je rezultiralo i bogatom izložbom STOLJEĆE BAUHAUSA, koja obuhvaća više segmenata.

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSAlikovni radovi naših učenika, koji su oslikali književne likove, po uzoru na slikare Bauhausa: P. Mondriana, P. Kleea i V. Kandinskoga. Nastalo je 25 vrlo uspješnih likovnih radova, koje su učenici radili u suradnji s knjižničarkom i profesoricom Inom Jozić. Profesorica Carmen Andrašec izložila je originalni plakat Paula Kleea iz muzeja u Bernu.

Organizirale Ruža Jozić, školska knjižničarka i profesorica likovne umjetnosti Ina Jozić s učenicima likovne grupe Gimnazije Sesvete.

 

Koncert Sandre Bagarić

Obilježavanje obljetnica velikih majstora klasične glazbe

U Centru za kulturu Narodnog sveučilišta „Sesvete“ u petak, 13. studenog 2020. g. održan je koncert  naše vrhunske sopranistice, kraljice operete i mjuzikala Sandre Bagarić, uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića.

Već prvom kompozicijom Ennia Morriconea „Nella Fantasia“ uvela nas je u fantaziju večeri, bajkovitom izvedbom koja je izazvala veliko oduševljenje, emocije i pozitivnu energiju publike.

Uslijedile su arije iz Grofice Marice, Male Floramy, Jalte, Jalte, Byrona, Kisss me Kate, Dunda Maroja i dr.

Sesvetska publika pokazala je da zna cijeniti pravu zvijezdu i ispratila ju je burnim pljeskom i ovacijama.

Fotografije: Valentina Šaša