Loading Events

« All Events

Izložba i predavanje

Četvrtak, 25. listopada 2018.

VELIKANI ROMANTIZMA

IZLOŽBA RADOVA UČENIKA GIMNAZIJE SESVETE
nastalih pod stručnim vodstvom knjižničarke Ruže Jozić, dipl.kom. i bibl.

ROMANTIZAM U UMJETNOSTI
PREDAVANJE
Tajana Vrhovec Škalamera, dipl. Pov. umjetnosti i književnosti

Galerija i dvorana Narodnog sveučilišta „Sesvete“ u 19 sati

Osamnaesto stoljeće u Europi bilo je doba kolonijalnih osvajanja i razvitka u industriji, tržištu novca i upravi. Ustavni i parlamentarni sustavi oslabili su moć vladara i crkve, te širokim masama dali pravo glasa. Mislioci poput Rousseaua, Valtairea, Kanta nastojali su svojim istraživanjima koristiti razum i znanstvene metode, a iskustvo su smatrali temeljem spoznaje. Takvom stavu pridružuje se i smisao za osječajnost i idealizam koji se izražavao vjerom u sposobnost čovječanstva za usavršavanje. Prosvjetiteljstvo je oslobodilo ne samo razum već i njegovu suprotnost: pomoglo je stvoriti novi val osjećajnosti koji će trajati pola stoljeća i postati poznat kao romantizam. Romantizam je novi poredak u društvu zasnovan na vjeri u snagu razuma ili olakšanje u žudnji za doživljajem. Zajednički nazivnik bila je čežnja za povratak prirodi. Romantik je vjerovao da bi zlo izčezlo kad bi se ljudi ponašali „prirodno“, prepuštajući se svojim nagonima. U ime prirode romantici su slavili slobodu, snagu, ljubav, tamne strane uma, Grke, srednji vijek ili sve što ih je uzbuđivalo, a zapravo su slavili osjećaj koji je samome sebi svrha.
Charles Baudelaire: „Budući da su sva stoljeća i svi narodi imali vlastite oblike ljepote, tako neizbježno i mi imamo svoj. Osebujni element u svakoj manifestaciji dolazi od osjećaja; i baš kao što imamosvoje vlastite, osebujne osjećaje, tako imamo i vlastitu ljepotu.“ „Život u našem gradu bogat je poetskim i čudesnim temama. Mi smo obavijeni i prožeti kao da smo u atmosferi čudesnog; ali mi to ne primjećujemo.“
Za umjetnike, romantizam je zov trublje koji potvrđuje njihovu slobodustvaranja u novom stilu i daje im zadaću da odrede značenje svog doba, čak i da preoblikuju društvo svojom umjetnošču. Umjetnici su uvijek odgovarali na promjene svijeta oko sebe, ali su se rijetko suprotstavljali njegovu izazovu onako kako su to činili pod stijegom romantizma.